ZAGREBAČKA NAKLADA

Poznati autori, atraktivne naslovnice i istinska ljubav prema knjigama, to je naš moto! Ovo se pokazalo kao dobar put kroz našu nakladničku povijest dužu od jedne decenije, što je u ovim našim tržišnim uvjetima samo za sebe veliki uspjeh.

- Zdenko Vlainić, direktor Zagrebačke naklade

DP: Lijepo je imati priliku razgovarati s nakladnikom koji u svojoj zavidnoj kolekciji ima udarne naslove među knjigama ali i možemo slobodno reći, za sladokusce, i vodeće među stripovima. Vjerujemo da će naši čitatelji u ovom tekstu steći potpuniju sliku o vašem radu i atraktivnim izdanjima koja ste do sada objavili. Zato vas molim da nam za početak ukratko kažete nešto o povijesti Zagrebačke Naklade?

ZGN: Pa, mi smo počeli sa radom u poratno doba kad su samo rijetki misli o knjigama. Osnovani smo 1993 godine u doba kad se u Hrvatskoj objavljivalo jedva tristotinjak naslova godišnje. U to vrijeme, stari su nakladnici, uglavnom, mastodonti naslijeđeni iz prošlog sustava, propadali jer se nisu mogli prilagoditi novim uvjetima na tržištu. Novih nakladnika je bilo jako malo, još uvijek je rat titrao zrakom, a samo nas nekolicina istinskih zaljubljenika u knjigu je išlo glavom i knjigom kroz zid i uz puno hrabrosti smo krčili putove novog i modernog izdavaštva u Hrvatskoj.

DP: Možete nam reći, kava izdanja objavljuje ZGN, te koja su vam programska opredjeljenja, u koje su biblioteke podijeljene knjige?

ZGN: Programska opredjeljenja od samog osnutka su uglavnom ista a svode se na   objavljivanje džepne knjige koja je tad bila apsolutna novost. Cilj je bio jednostavan, učiniti knjigu dostupnom čitateljima.   Dakako da se nije razmišljalo samo o formi već i sadržaju tih knjiga pa smo se odlučili za svojevrstan miks žanrova. Ali uglavnom smo se ipak zadržali u okvirima suvremene beletristike. Pa se u našem izdavačkom programu podjednako mogu naći knjige Hermana Hessea, Richarda Bacha, H.J. Borgesa i mnogih drugih suvremenih klasika. Naravno, ima tu i knjiga H.P.Lovecrafta, Philipa Dicka, Tim Powersa, Ed McBanea i mnogih drugih autora. Tu valja spomenuti da smo među prvima objavljivali i kvalitetne laganije suvremene autore s područja znanstvene fantastike i kriminalističke literature.

DP: Je li moguće živjeti od izdavaštva i kako izdavači preživljavaju u Hrvatskoj na ovako skučenom području s ovako malo potencijalnih kupaca?

ZGN: Malo tržište je najveći problem hrvatskog izdavaštva. Uz to što je malo i ekonomski je nestabilno, pa se zaista teško može nešto planirati na duže vrijeme. No, uvijek postoji način, prije svega treba nastojati pronaći naslove koji će se prodavati i na kojima nećemo gubiti uloženi novac. To baš i nije lako,   no za sad smo u dobrom dijelu uspjeli. Dokaz je i naše dvanaest godina dugo poslovanje. Dakako, djelomično se oslanjamo kao i većina drugih izdavača u hrvatskoj na razne potpore, bilo domaćih kulturnih institucija, bilo stranih.

DP: Koje knjige su nositelji i perjanice vaših biblioteka?

ZGN:  Nositelj naših izdanja, naročito u posljednje vrijeme je prije svega njemački nobelovac Hermann Hesse. Njegova izdanja objavljujemo dugi niz godina i uspjeli smo dogovoriti i nova objavljivanja njegovih vodećih naslova te također i ekskluzivu u objavljivanju. To znači da se svi njegovi naslovi prvo nude nama i nitko ih ne može osim nas objaviti. Drugi je planetarno popularni Richard Bach. Za kojeg vrijedi gotovo sve što i za Hessea. U novije vrijeme smo objavili 6 knjiga još jednog velikana svojeg žanra a to je Sven Hassel. Autor vjerojatno najboljih ratnih romana sa tematikom iz Drugog svjetskog rata. Činjenica da su mu u svijetu romani prodani u nakladi većoj od 52 milijuna primjeraka govori sve, samo za sebe.

DP: Što treba učiniti o knjizi te u njenom približavanju čitatelju?

ZGN: Tu svakako valja istaknuti kvalitetu samog autora, osobno mislim da je upravo ona presudna. Za jednog Hassela i Bacha nisu vam potrebne neke posebne reklame i promocija o tome što oni pišu. Dovoljno je samo da se sazna da su prisutni na tržištu i gdje se mogu nabaviti. To je posebno važno upravo kod nas gdje je svako ozbiljnije reklamiranje potpuno neisplativo, budući su cijene zakupa reklamnih prostora u medijima previsoke, naročito za posao kojim se mi bavimo.

DP: Kakva je uloga naslovnice u prodaji knjige, kakva je njena uloga približavanju sadržaja čitatelju?

ZGN: Uloga naslovnice je izuzetno važna. Budući nema reklamiranja, iz već navedenih razloga, potrebno je učiniti da se knjiga uoči u knjižari. U posljednje vrijeme knjige se objavljuju dnevno i u toj konkurenciji se treba znati istaknuti. Tim više ako se radi o džepnoj knjizi koja je obično i nešto manjeg formata. Dakako da ako objavite manje poznatog autora dobro je imati na naslovnici i neki motiv koji će biti vezan za sadržaj knjige. Mora se prepoznavati je li to krimić ili znanstvena fantastika. Kod autora tipa Hessea to nije toliko važno.

DP: Općenito, je li se vodi briga u Hrvatskoj o grafičkom oblikovanju naslovnica za knjige? Kakva je suradnja ZGN sa OPIS-om članom Dubrovnik Produkcije?

ZGN: U zadnje vrijeme o tome se vodi sve veća briga. Želja nam je svima da nam knjige izgledaju što atraktivnije. Uostalom i tako se dolazi do kupca. Dakako da kvaliteta ipak varira i to od sjajnih rješenja do onih katastrofalnih. To sve ovisi o izdavaču i njegovim afinitetima. Suradnja sa tvrtkom Opis je dugogodišnja i slobodno možemo reći odlična. Sa njima smo likovno opremili preko 120 naslova, a to znači više od dvije trećine svih naših dosad objavljenih knjiga.

DP: Osim samog dizajna i grafičkog oblikovanja vrlo često naručujete i ilustracije poznatih domaćih ilustratora?

ZGN: Od domaćih ilustratora najčešće smo surađivali sa Aleksandrom Žiljkom i Željkom Pahekom. A ne smijem zaboraviti ni Esada T. Ribića te Štefa Bartolića. Od stranih ilustratora čije smo ilustracije objavljivali na našim knjigama posebno bih istakao Michaela Whelana, Broecka Stedmana, Davida Mettinglya i drugih da ih sad ne nabrajam poznatih svjetskih višestruko nagrađivanih ilustratora.

DP: Pri kreiranju naslovnica ZGN korištene su razne tehnike dizajna, ilustriranja i grafičkog oblikovanja. Skoro sve postojeće tehnike kolaža, kompjuterskog kompozitinga, ilustracija akrilom, crtežom, uljem, 3D generiranim elementima pa što to prevagne pri odabiru tehnike za pojedinu knjigu ili biblioteku?

ZGN: Da, naše su naslovnice doista miks mnogih suvremenih tehnika pa i tehnologija. Odabir ovisi o samom sadržaju i ideji kojom želimo prezentirati taj sadržaj. One su uravnotežene iz nekoliko razloga. Prvo imamo točnu viziju kako one moraju u konačnici izgledati a drugo stručnjaci tvrtke Opis su u stanju te vizije i realizirati. Tako se na našim naslovnicama ne može vidjeti da su spoj svih ranije navedenih tehnika.

DP: Možete li nam približiti kako uopće izgleda proces stvaranja jedne naslovnice?

ZGN: Kod nastanka svega pa i naslovnice kreće se od neke ideje. Ideja je uglavnom vezana uz sadržaj knjige koji pokušavamo dočarati nekom simboličnom ili realističnom kompozicijom. Kad jednom imate ideju onda znate što vam treba, koji sadržaji, predmeti ili osobe koje ćete staviti na naslovnicu. Prikupite sve te potrebne elemente i sastavite ih u računalu s puno umijeća u jednu kompaktnu cjelinu.

DP: Koja je vama osobno najdraža naslovnica ili recimo napravite ljestvicu od prve tri najdraže naslovnice?  

ZGN: Meni osobno je najdraža naslovnica za knjigu Richarda Bacha "Most preko vječnosti". Ova naslovnica nije samo meni jako draga već i mnogim našim čitateljima koji su nas tražili da od nje uradimo i plakat, što smo i učinili. Kasnije smo napravili i dvometarski plakat sa istim motivom za jedan od sajmova knjiga. Tu postoji čak i anegdota, jer je taj plakat jednostavno ukrao jedan od obožavatelja. Nadalje, draga mi je i naslovnica Borgesova "Alepha" budući je na njoj kolaž koji sam osobno uradio i mislim da je jako dobar. Također je tu i vrlo upečatljiva potpuno kompjuterski urađena naslovnica za knjigu M.Higins Clarke "Mjesečina donosi spas". Ali svakako želim dodati da je uz naslovnicu o kojoj smo dosta govorili jako važan i prijevod. Na početku ovog razgovora sam rekao da je najbitniji sam autor i ono što on piše, znači sadržaj. Dobra priča koja će vas privući da je pročitate. Ako je k tome i dobro prevedena onda je užitak čitanja još veći. Knjige Svena Hassela pravi su hit i vjerojatno najkomercijalniji naslovi koje smo objavili u zadnjih par godina. To su odlične i uvjerljive ratne priče, zasnovane na stvarnim doživljajima autora koje vas neće ostaviti ravnodušnim. Odlično prevedeni romani popularnog Daglasa Adamsa u prijevodu naše eminentne prevoditeljice Milene Benini sigurno su knjige koje bi i "da ih zamotate u novinski papir" našle put do mnogobrojnih obožavatelja znanstvene fantastike.

DP: Što vas je navelo da krenete i sa izdavanjem stripova i je li taj oblik izdavaštva uopće profitabilan u   Hrvatskoj. Postoji li kod nas publika zainteresirana za strip?

ZGN: Stripovi su ljubav iz djetinjstva i prava je šteta što ih nema više na tržištu. Dakako i sa njima je ista stvar kao i sa knjigama prisutan je problem malog tržišta. Ušli smo u posao sa stripovima upravo iz tog razloga jer mislimo da ih ima premalo i da pomalo sazrijeva vrijeme za malo aktivniju produkciju. Je li izdavanje stripova profitabilno to tek moramo vidjeti. Prvi album Princa Valianta kojeg smo objavili prošao je dobro no on je dobio i potporu od Ministarstva kulture pa baš nije pravi pokazatelj o isplativosti stripa. U konačnici ipak mislim da će i izdavanje stripova biti dobar posao. Da ne mislim tako ne bi smo se upuštali u taj posao. Dakako da strip publika postoji. Ona je manja nego kad sam ja bio klinac što je razumljivo onda nije bilo video igrica i kompjutora ali ipak postoji i stalno se razvija.

DP: Vidimo da u zadnje vrijeme knjiga i film uspješno koketiraju,   pogotovo u zapadnjačkoj književnosti i Hollywoodu. Da li ZGN izdaje knjige po kojima su snimljeni filmovi i koje su to knjige? Je li uopće dobro, za izdavaštvo kada se po knjizi napravi film?

ZGN: Mnogi filmski autori posežu za književnim predlošcima. Dosta je knjiga koje smo objavili doživjelo i svoje ekranizacije. Neke se upravo sad rade. "Vodič po galaksiji za autostopere" Daglasa Adamsa upravo igra u kinima, a "Čitač Tmine" Philipa Dicka je u produkciji.   Od ranijih ekraniziranih, spomenuo bih "Paklenu naranču", "Zvjezdane jurišnike", "Ekipu za očevid-CSI" rađenu na temelju kultne krimi tv serije i gotovo svi romani koje smo objavili od autorice Mary Higgins Clarke su također, ekranizirani. O odnosu knjige i filma bih rekao da ako je film uspješan to može pomoći, međutim ako je film loš to je zasigurno kontraproduktivno, bez obzira na činjenicu da su knjige uvijek bolje od filmova.

DP: Možete nam reći nešto o vašim skorim izdanjima, ili to čuvate kao iznenađenje?

ZGN: Ma nije to nikakva tajna, dapače, rijetko imamo priliku govoriti o tome što radimo i kakvi su nam planovi. Mediji nisu otvoreni prema afirmativnim vijestima kao što bi trebali biti, to je prava šteta za knjigu, jer ne proizvodimo skandale. Mi imamo gotovo sto posto definiran plan za ovu godinu. Otkupili smo još prošle godine prava na objavljivanje serijala   Hesseovih "Najljepših pripovjedaka" od 1 do 3. Ove godine bi trebali objaviti 3. dio tog serijala. Još dva nastavka Adamsova «Vodiča po galaksiji». Sa ponosom mogu najaviti još jednu kultnu knjigu u našem izdanju a to je Pirsigov "Zen i umjetnost održavanja motocikla". Eto toliko za sada o našim planovima za budućnost.

DP: Zahvaljujemo vam se još jednom što ste pristali na razgovor i što ste nam pomogli da dobijemo više informacija o svijetu izdavaštva. U ime Dubrovnik produkcije puno hvala!

www.zg-naklada.hr